Osnove lijepog travnjaka- gnojidba,priprema,sijanje

Lijep travnjak je ukras svakog vrta i dvorišta. Karakteristike travnjaka koje očekujemo su: tamnozelena boja, da je gust i dobro podnosi opterećenje, da je sporog rasta i da je bez korova i mahovina. Za održavanje travnjaka bitno je provoditi osnovne zahvate za njegovu njegu. Ovim člankom proći ćemo kronološki sve agrotehničke mjere od sjetve do održavanja:   

PRIPREMA ZEMLJIŠTA

 

Kod zasnivanja travnjaka na terenu na kojem ukrasna trava još nije rasla u prvom dijelu pripreme tla bitno je ukloniti korove, ostatke starih biljaka i kamenje. Nakon toga možemo početi sa obradom tla. Za rast trave najbolja su lagana, ocijeđena i prozračna tla. Ako vaše tlo nema ovakve kvalitete ne očajavajte svako tlo se može privesti svrsi određenim agrotehničkim metodama. Najčešće sjetva novih travnjaka se obavlja nakon građevinskih radova i u ovom slučaju oranje na 20 cm dubine će biti dovoljno da razrahli zbijenu zemlju. U slučaju neodgovarajućeg travnjaka koji svojim estetskim i drugim kvalitetama ne zadovoljava, najbolje rješenje je u kasno ljeto kada je porast trave najveći, prskanjem totalnim herbicidima uništiti trenutni pokrov i obaviti oranje. Tri tjedna nakon ovog postupka  površinu pripremamo za sjetvu i sijemo u jesen iste godine.

OSNOVNA GNOJIDBA

 

Prije fine obrade teška i siromašna tla potrebno je pognojiti organskim gnojivima (zreli stajski gnoj ili kompost,orgevit i dr). Optimalna kiselost tla (pH) je 5,5-6,5. Ukoliko je tlo kiselije (ima nižu pH vrijednost) potrebno mu je popraviti pH reakciju vapnom, fertdolomitom ili nekim sličnim sredstvom koje poboljšava pH reakciju tla. Iz ovog razloga najbolje je napraviti analizu tla koja će biti temelj osnovne gnojidbe i  kalcizacije (agrotehnička mjera kojom se smanjuje kiselost tla). Dodavanjem UREA-e i mineralnih gnojiva pred samu sjetvu zasigurno nećete pogriješiti. Osim toga nudimo i posebno gnojivo za travu.

SJETVA TRAVE

 

Najbolje rezultate kod zasnivanja novih ukrasnih travnjaka daje jesenska sjetva. Jesen je idealno vrijeme za sjetvu jer je tlo dovoljno vlažno, tlo je optimalne temperature što omogućuje brzo nicanje i početni porast kod novozasijanog travnjaka. Za razliku od jesenske sjetve proljetna ili ljetna sjetva ima problem sa porastom korova koji su konkurencija travnjaku i narušavaju njegovu  estetsku kvalitetu. Stoga odlučite li se za proljetno sjetvu najbolje je da se obavi do sredine svibnja. Ranije zasijani travnjak razvije bolji korijenov sustav i postane gust prije nastanka ljetnih vrućina.

Prije same sjetve potrebno je izravnati površinu. Kod same sjetve bitno je pravilno rasporediti sjeme. Sjetvene norme se kreću oko 2,5-3,5 kg na 100 m². Optimalna dubina sjetve je oko 1 cm. Dakle nakon razbacivanja sjemena potrebno ga je grabljanjem unijeti u tlo ili u najboljem slučaju pokriti sa zemljom. Nakon toga slijedi valjanje da se uspostavi čim bolji kontakt sjemena i tla  tj. vode. Samo nicanje možemo poboljšati prekrivanjem površine agrotekstilom koji propušta vodu i toplinu a ujedno služi i kao mehanička prepreka pticama da dođu do sjemena. I konačno kad mlade biljke niknu iz zemlje, moraju biti navlažene.
 

ODRŽAVANJE TRAVNJAKA

Lijep travnjak zahtjeva održavanje, pri čemu se ne misli samo na košnju. Samo održavanje travnjaka osim u esteskom izgledu pomaže da je travnjak otporniji na ljetnu sušu, ima manje korova, nema praznih mjesta (tzv. plješina) i otporan je na bolesti.

PROZRAČIVANJE: samom mjerom prozračivanja smanjujemo nabijenost tla, te time omogućujemo dublji rast korijena. Najbolje vrijeme za prozračivanje je proljeće ili jesen jer je trava tada u najboljoj kondiciji. Prozračivanje možemo obaviti na više načina:

a)      grabljanje – željeznim grabljama s oprugama, primjenjivo na manjim površinama

b)      prozračivačem ručnim (Gardena, Wolf Garten) i strojnim (Viking, Husqvarna, Deere)

c)      zarezivanje – zarezujemo glodalicama s oštricama sličnim nožu koje prodiru do 10 cm dubine

d)      šupljim vilama – iz zemlje vadimo stabljike s travom i zemljom a rupice punimo pijeskom

e)      zabadanjem vrtnim vilama – vile ubadamo u zemlju i lagano podižemo kako bi nastali otvori koji omogućuju bolji razvoj korijena.

Suhu odumrlu travu moramo odstraniti. Nakon toga ukoliko je potrebno teren posipamo pijeskom

 

POSIPAVANJE PIJESKOM: ravnomjerno raspoređen kremeni pijesak omogućuje poboljšanje strukture terena, povećanje tvrdoće ali ne i zbijenosti terena, popunjavanje rupa nakon bušenja.

VALJANJE: tokom zime uslijed smrzavanja tla dolazi do izbijanja korijena trave iz tla, što može s obzirom da biljka nema kontak s matičnom podlogom dovesti do odumiranja, zato valjanjem travne busenove treba pritisnuti da se uspostavi kontak s matičnom podlogom.

PRIHRANA: gnojidbom travnjak treba osigurati dovoljno hranjivih elemenata da se biljke održe u savršenoj kondiciji. Potrebe kod srednje intenzivnih travnjaka za hranjivima su slijedeće: N 15-35 g/m²; P 3-6 g/m²; K 10-25 g/m²; Mg 2-5 g/m². S time da hranjiva treba dodavati postepeno kroz cijelu sezonu rasta i razvoja jedan od primjera gnojidbe je:

Vrijeme primjene:

Ožujak/Travanj

KAN 27%N/
NPK 7-14-21

Svibanj/Lipanj

KAN 27%N/
NPK15-15-15

Rujan

NPK 15-15-15

Listopad

NPK 7-14-21

Količina sredstava

15g/m²/ 15g/m²

15 g/m²/ 15g/m²

30 g/m²

35 g/m²

ZALIJEVANJE TRAVNJAKA: Većina vrsta i sorti trave za rast i razvoj zahtijeva stalnu vlagu, no voda se ne smije zadržavati na tlu. Ukoliko priroda nije osigurala dovoljne količine vode jedino što nam preostaje je navodnjavanje. Kod navodnjavanja je zlatno pravilo veće količine u manje navrata što osigurava korijen koji ide u dubinu s obzirom da korijen biljke uvijek ide za vodom. Tokom proljeća potreba za vodom je 2-3 l/m², tokom ljeta potrebe se povećavaju na 5-8 l/m² dok u jesenskim mjesecima se kreću od 3-5 l/m². Najlakši način za pravovremeno utvrđivanje nedostatka vode je da kad stanemo na travnjak a travke se ne podižu travnjaku je potrebo navodnjavanje.

 

KOŠNJA: Travnjak se prvi put kosi kada je visine 10 cm na visinu od 5 cm. Travnjak u odličnoj kondiciji podnosi visinu košnje od 2 cm. S time da se vodi računa u kojem periodu godine se sam travnjak nalazi. Prilikom košnje bitno je da su noževi na kosilici oštri da je rez pravilan a ne da čupa travu. Izbjegavati košnju u vjetrovitim uvjetima i košnju mokre trave.

SUZBIJANJE KOROVA, BOLESTI I ŠTETNIKA: uglavnom se svodi na mehaničke mjere mada je moguća i primjena kemijskih sredstava uz izuzetno opreznost i testne probe zbog moguće fitotoksičnosti preparata jer travnjaci sadrže uobičajeno 3-5 različitih vrsta.

SUZBIJANJE MAHOVINE: pojava mahovine u travnjaku se javlja najčešće na onim mjestima koja su nepovoljna za razvoj trave pa o tome treba voditi računa. Ali protiv pojave mahovine kao konkurencije vašem travnjaku u ponudi su sredstva koja suzbijaju mahovinu a ujedno i osiguravaju hranjive elemente vašoj travi.

DOSIJAVANJE: završetak zimskog perioda je najbolje vrijeme za ocjenu gustoće travnjaka i provođenje mjera dosijavanja na predjelima gdje je iz nekog razloga došlo do prorijeđivanja sklopa ili nastanka plješina. Za dosijavanje su najbolje smjese koje sadrže trave brzog početnog porasta. Nakon dosijavanja obvezatno je obaviti valjanje da sjeme čim prije dođe u povoljne uvjete za nicanje i rast. Trava za dosijavanje Bottos

GRABLJANJE I ČIŠĆENJE: Kod održavanja travnjaka je vrlo bitno da nema mehaničke prepreke za dotok sunčevog svjetla na sami travnjak. Sunčevo svjetlo je osnova fotosinteze i bez njegovo utjecaja nemoguće je dobiti tamnozeleni travnjak. Stoga je pokošenu travu, lišće i sličan materijal potrebno čim prije ukloniti sa vašeg travnjaka.